The Wayback Machine - https://web.archive.org/web/20191202200228/https://ttmanual.audacityteam.org/man/Glossary/hr

Pojmovnik

From Audacity Manual
Jump to: navigation, search

FlagofUnitedKingdom.png Glossaire Flag of Holland small.png Flag of Russia small.png Glossar Glosario Flag of Brazil small.jpg

Tu možete naći kratke opise različitih pojmova koji se često rabe te uz njih poveznice za Wikipediju s opširnijim objašnjenjem.

  • ToDo Gale: Add a glossary definition for rolloff, and link to it in these pages
  • ToDo In Opera, columns are drawn, not what we wanted... - Gale

OperaGlossary.PNG
JC: Actually I don't think that looks bad. Maybe not what we intended but not an offense to the eye.

Općeniti pojmovi

Pojam Opis
Wikipedia1.png ADC: Analogno-digitalni pretvarač. To je dio zvučne kartice koji snima analogni zvuk, zvuk "stvarnoga svijeta", kao glas ili gitara i pretvara ga u brojčanu predodžbu kojom računalo može upravljati.
Wikipedia1.png Algoritam: =Postupak. Ili niz radnji koji postižu željeni ishod.
Wikipedia1.png ALSA: Linuxova sržna sastavnica zadužena za opskrbu računala napravnim driverima i zvučnim karticama. U Audacityju poznat kao 'zvučni gostitelj'.
Audacityjev projektni format (.aup): Format u kojem Audacity sprema svoje projekte. Njega čine produžetak .aup i velik broj malih zvučnih datoteka s produžetkom .AU. Takav ustroj podataka omogućuje lakše prenošenje podataka - savršeno za rezanje i lijepljenje podataka u projekt.
Wikipedia1.png Zvučni CD-ovi: CD-ovi koji sadrže PCM zvučne podatke i skladu s Red Book standardom. Njih se može svirati na bilo kojem CD izvođaču kao i na računalima.
Wikipedia1.png Bit: Mjera količine podataka. Bit je jedna binarna znamenka koja može biti 0 ili 1.
Wikipedia1.png Stopa bitova: Broj računalnih bits poslanih ili obrađenih u jedinici vremena. Obično izraženo u kilobitima u sekundi (kbps). Za nesažetu, PCM datoteku, kbps stopa bitova je stopa uzorka pomnožena s formatom uzorka pomnoženo s brojem kanala, podijeljeno s 1000 što daje 1411 kbps za Red Book WAV ili AIFF. Stope su znatno niže za nesažete ili mlitave formate, a stope MP3-ja nisu ovisne o stopi uzorka.
Wikipedia1.png CBR: Stalna stopa bitova (Constant Bit Rate). U ovom formatu, stopa pri kojoj zvuk rabi svoje podatke nije promjenjiva. Tišina zauzima jednako 'prostora' kao i čujni zvuk.
Wikipedia1.png Kepstar (Cepstrum): Kepstar zvučnoga signala povezan je sa spektrom, ali predstavlja stopu promjene u različitim pojasima spektra. Posebice je korisno za osobine glasovnih zapisa i rabljen je, primjerice, u programima za prepoznavanje govornika po osobinama njihova glasa.
Wikipedia1.png Šišanje: Promjena zvuka koja se događa kad je preglasan. Kad more izgleda kao da su mu vrhovi odrezani, ošišani, a da nisu glatki valovi, to je često pokazatelj šišanja.
Wikipedia1.png OdUZnačnik (Codec): Računalni program koji uznačuje (ukodirava i/ili odkodirava) digitani podatkovni tok. Hrvatski je pojam nastao miješanjem pojma značnik (onaj koji pretvara što u znak) te dva predmetka od i u jer podatke stvara od znakova ili podatke pretvara u znakove. Engleski je pojam portmanteau (riječ nastala sraštanjem dviju ili više riječi), u ovom slučaju coder i decoder.
Wikipedia1.png Prilagodnik: Odnosi se na postupak sažimanja dinamičkoga opsega zvučnoga signala prije pohrane ili odašiljanja, te njemu suprotan postupak, postupak širenja primljenoga signala. Hrvatski pojam je nastao od riječi prilagoditi jer prilagodnik prilagođuje podatke svrsi koju u tom času imaju. Engleski je pojam portmanteau (riječ nastala sraštanjem dviju ili više riječi), u ovom slučaju compressing i expanding.
Wikipedia1.png Sažeti zvučni format: Koji god format koji smanjuje potrebno mjesto za pohranu ili prikaz zvučnoga signala. Mjesto može biti raskrčeno, primjerice, odbacivanjem određene frekvencijske sastavnice koja je nečujna. Tako MP3 riješava stvari. Ostali formati kao FLAC sažimlju bez gubitka, ali postižu niže stope sažimanja.
Wikipedia1.png Sažimanje: Postupak koji teži izjednačivanju glasnoće pomoću povećanja razine mekanih prijelaza i smanjenja razine glasnih prijelaza. Pogledati i Sažeti zvučni format.
Wikipedia1.png Period: Zvuk se sastoji od oscilirajućega zvučnoga tlaka na uho. Jedan period čini cjelovit prijelaz od pozitivnoga tlaka preko negativnoga natrag na pozitivni tlak.
Wikipedia1.png DAC: Digitalno-analogni pretvarač. Dio zvučne kartice koji pomoću brojčane predodžbe analogna zvuka može izvoditi zvuk "stvarnoga svijeta" kao što je glas ili gitara.
Wikipedia1.png Podatkovni CD-i: Podatkovni CD-i su stvoreni za računalno izravno čitanje. Podatci mogu sadržavati zvuk ili druge datoteke kao slike ili dokumenti. Često CD svirači ne će svirati podatkovne CD-e, ali neki DVD svirači hoće. Stavljanje sažetih zvučnik datoteka na podatkovni CD može uvelike povećati vrijeme izvedbe u odnosu na zvučne CD-e.
Wikipedia1.png dB: Decibeli. Logaritamska jedinica (najčešće zvučnoga tlaka) koja opisuje omjer te jedinice i odnosne razine.
Wikipedia1.png DC odmak: Odmak signala od nule. Signal s DC odmakom u Audacityjevoj zadanoj morskoj predodžbi ne će biti usredišten na 0.0 vodoravnoj crti. DC odmak prouzročuje smanjenen headroom te može prouzročiti "škljocanja" na početku i kraju ili izobličavanju poslije primjene učinaka. Može se ispraviti primjenom Normalize.
Wikipedia1.png Dinamički opseg: Razlika između najglasnijega i najtišega dijela snimke čija je najveća vrijednost određena formatom uzorka. Za naprave, to je razlika između najvećega mogućega signala i njegovoga

The difference between the loudest and softest part in an audio recording, the maximum possible being determined by its šumnoga poda.

Wikipedia1.png FFT: Brz Fourierov preobražaj. Postupak za brzu primjenu Fourierovih preobražaja.
Wikipedia1.png Produžetak datoteka: Nastavak od tri ili četiri slova dodan na ime datoteke koji određuje format njezin sadržaj. Nastavak je odvojen od imena točkom, primjerice "pjesma.mp3". Produžetci poznatih formata često nisu prikazani u Windowsima, ali ih se može "upaliti" u Folder Options.
Wikipedia1.png Cjedilo (Filter): Zvučni učinak koji propušta samo određene frekvencije.
Wikipedia1.png Fourierov preobražaj: Način pretvaranja mora u spektar i obratno.
Wikipedia1.png Frekvencija: Frekvencija zvuka određuje visinu zvuka. Mjeri se u Hz. Više frekvencije znače viša visina (zvuka). Pogledati Wikipedijin članak.
Wikipedia1.png Pojačanje: Mjera pojačivanja signala izražena u decibelima. Pozitivno pojačanje znači poglašnjivanje, dok negativno znači stišivanje.
Wikipedia1.png Pregibi: Većina zvukova mješavina je različitih frekvencija. U zvukovima glazbala, sastavnice frekvencije jednostavni su umnošci, primjerice 100 Hz, 200 Hz, 300 Hz. Ti se zovu pregibima najnižega frekvencijskoga zvuka.

Most sounds are made up of a mix of different frequencies. In musical sounds, the component frequencies are simple multiples of each other, for example 100 Hz, 200 Hz, 300 Hz. These are called harmonics of the lowest frequency sound.

Wikipedia1.png Nadvršje: Razlika između vrha zvučnoga zapisa i najviše vrijednosti koja se može postići bez šišanja. Snimanje pri -6 dB ispod najviše vrijednosti dobro je odmjereno jer ne odlazi predaleko od šumnoga poda, a ostavlja dostatno nadvršja za moguće učinke koji se poglasniti zvuk.
Wikipedia1.png Nisko cjedilo: Cjedilo koje propušta samo visoke frekvencije.
Wikipedia1.png Hz: Herc (Hertz). Mjeri učestalost nekakvoga događaja u broju krugova po sekundi. Pogledati Frekvenciju i stopu uzorka. Obje se mjere u hercima.
Wikipedia1.png Upotpunjivanje: Popunjanje podataka mora određivanjem vrijednosti koje nedostaju. Te vrijednosti su procjenjivane pretpostavkom da su između ostalih poznatih vrijednosti. Za pretvaranje mora snimljenoga pri 22000 Hz ili uzoraka po sekundi u snimku s višom stopom kao 44000 uzoraka po sekundi, rabite Upotpunjivanje.
Wikipedia1.png LAME: Knjižnica programa koja pretvara zvuk u MP3 format.
Wikipedia1.png Kašnjenje: Kratko kašnjenje između poslanoga i primljenoga zvučnoga signala. U računalnom zvuku to se događa zbog analogno-digitalne and digitalno-analogne pretvorbe. Najčešće se odnosi na kašnjenje između snimanja zvuka i a) slušanja njegove izvedbe ili b) prženja na disk.
Wikipedia1.png Linearno: Jednostavno, s izravnim utjecajem jedan naprema jedan. Ovaj pojam se rabi kao suprotan logaritmu ili drugim složenijim oblicima.
Wikipedia1.png Logaritamsko: Nelinearni odnog gdje je jedan broj proporcionalan logaritmu drugoga broja. Neke mjere su logaritamske poput decibela.
Wikipedia1.png Negubitni: Format koji uopće ne gubi podatke. To može biti ili sažimajući format kao FLAC u kojem kakvoća ostaje ista ili nesažet format kao WAV.
Wikipedia1.png Gubitni: Sažimajući format zvuka koji samo malo žrtvuje kakvoću kako bi smanjio veličinu datoteke više nego negubitno sažimanje. Primjer su MP3 i OGG.
Wikipedia1.png Visoko cjedilo: Cjedilo koje propušta samo niske frekvencije.
Wikipedia1.png MME: Multimedia Extensions za Windows 3 objavljeni su u jesen 1991. kao potpora zvučnim karticama. To je poznato kao "zvučni gostitelj" u Audacityju. Istisnuo ga je 1995. Windows DirectSound.
Wikipedia1.png MP3 CD-i: Posebna vrsta podatkovnih CD-a koji sadrže jedino MP3 zvučne datoteke. Mogu ga svirati sva računala kao i neki DVD i prijenosni MP3 svirači.
Wikipedia1.png Šumni pod: Razina ili amplituda koja predstavlja količinu pozadinske buke nazočan u signalu. Pozadinska buka diže šumni pod i sprječava prijam tiših signala (one ispod šumnoga poda). Neželjena povremena buka poput kašljanja u gledalištu smatra se šumom, ali ne pridonosi šumnomu podu.
Wikipedia1.png Rastezanje: Rastezanje znači razvlačenje (ili mono ili stereo parova) u novo stereo ili višekanalsko zvučno polje.
Wikipedia1.png PCM: Pulse code modulation. Način pretvaranja zvuka u binarne znamenke za digitalni prikaz, pa natrag u zvuk. More se mjeri u ravnomjernim razmacima te amplituda naznačenoga mora za svako mjerenje.
Wikipedia1.png Visina (tona): Općenito je istoznačno s temeljnom frekvencijom note, ali u glazbi, često uzimano kao mjera na koju mogu utjecati "nadtonovi" iznad temeljnih.
Wikipedia1.png Red Book: Najčešće rabljen standard za predočivanje zvuka na CD-u. Zahtjeva stereo, 16-bit, 44100 Hz.
Wikipedia1.png Preuzorkovanje: Pretvaranje uzetoga uzorka signala iz jedne stope uzorka u drugu bez promjene dužine zvuka (dakle, bez promjene brzine izvođenja ili visine). Ovo nužno mijenja broj uzoraka koje zvuk sadrži. Preuzorkovanje može značiti i pretvaranje iz jednoga formata uzorka u drugi što mijenja istančanost svakoga uzorka, ali ne i broj uzoraka.
Wikipedia1.png KS (RMS): Kvadratna sredina (root-mean-square). Način računanja brojčane vrijednosti prosječne glasnoće mora. KS (svijetlije obojena u Audacityju) otprilike je jednaka glasnoći zvuka.
Wikipedia1.png Uzorak: Diskretna vrijednost u točki mora koja predočuje zvuk u toj točki. Također i čin uzimanja slijeda takvih vrijednosti. Svi digitalni zvukovi moraju biti uzorkovani kod diskretnih točaka. Suprotno tomu, analogni zvuk (kao onaj iz zvučnika) uvijek je stalan signal.
Wikipedia1.png Stopa uzorka: Mjeri se u Hz poput frekvencija. To predstavlja broj digitalnih u' uzoraka snimljenih u sekundi potrebnih za prikaz mora.
Wikipedia1.png Format uzorka: Poznat još kao i Bit Depth ili Word Size. Broj računalnih bitova nazočnih u svakom zvučnom uzorku. Određuje dinamički opseg zvuka.
Wikipedia1.png Spektar: Predodžba zvuka glede frekvencijskih sastavnica.
Nesažet zvučni format: Zvučni format u kojem je svaki uzorak zvuka predstavljen binarnim brojem. Primjeri su WAV ili AIFF.
Wikipedia1.png VBR: Promjenjiva stopa bitova (Variable Bit Rate). Način sažimanja zvuka koji ne rabi uvijek jednak broj bitova za snimanje zvuka jednake dužine.
Wikipedia1.png More: Vizualna predodžba zvučnoga signala.
Wikipedia1.png Windows DirectSound: Windowsovo sučelje između programa (Audacity) i zvučne kratice. Poznat kao "zvučni gostitelj" u Audacityju. Direct Sound je objavljen 1995. kao zamjena za stariji MME.
Wikipedia1.png Zero Crossing: Točka gdje crta koja združuje zvučne uzorke presijeca nultu vodoravnu crtu.

Formati za zvučne datoteke

Postoji puno formata za zvučne datoteke za pohranu zvuka na računalu.

  • WAV se često rabi u Windowsima te je potreban za izradbu zvučnoga CD-a.
  • AIFF se često rabi u Appleovim sustavima.
  • Sažeti formati često se rabe na prijenosnim zvučnim sviračima.
ToDo
  • Description of FFmpeg formats (AC3, AMR NB)
  • As we have now decided not to have separate pages for the different formats (only separate pages for format export options), we need to rethink where these Glossary entries link to - best left until we decide if we have an appendix containing details of "audio file formats" - Gale
  • Ed 13 Nov 2009 consider adding MP4 (aka M4A) formats which are also supported (see [1] the wikipedia article)
Pojam Opis
Wikipedia1.png AAC: Gubitni, sažimajući zvučni format. AAC datoteke obično imaju M4A produžetak, s različicama kao M4P (zaštićen, protected) i M4R (zvonjava, ringtones). Obično daje bolju kakvoću za jednake stope bitova nego stariji MP3 format. To je zadani zvučni format za iTunes®, iPod® i iPhone® te Sony PlayStation 3.
Wikipedia1.png AIFF: Sadržajni format skorro uvijek rabljen za negubitne, nesažimajuće, PCM zvukove. Format je u Appleovom Big-endian byte slijedu.
Wikipedia1.png AU: Sadržajni format koji rabi Audacity za pohranu negubitnih, nesažimajućih, PCM zvučnih podataka. Ne brkati s Sun/NeXT AU datotekama koje su obično U-Law encoded PCM datoteke, ali mogu biti bez zaglavlja (headerless).
Wikipedia1.png FLAC: Otvoreni kod, negubitni, sažimajući zvučni format
Wikipedia1.png MIDI: MIDI je format malih datoteka koji sprema note, često rabljen za tipkovna glazbala. To nije format zvučne datoteke kao WAV koji rabi hrpu uzoraka za snimanje potpunoga zvuka nota koje se zapravo sviraju.
Wikipedia1.png MP2: Gubitni, sažimajući zvučni format koji osobito rabe mediji
Wikipedia1.png MP3: Gubitni, sažimajući zvučni format koji je glavni format za prijenos zvuka preko mrežja (interneta).
Wikipedia1.png Ogg Vorbis: Otvoren kod, gubitni, sažimajući zvučni format
Wikipedia1.png WAV: Sadrćajni format skoro uvijek rabljen za negubitan, nesažet, PCM zvuk. Format je u Microsoftovom Little-Endian byte slijedu.
Wikipedia1.png WMA: Sadržajni format. Windows Media Audio je gubitni, sažimajući zvučni format koji je razvio Microsoft. To je vlasnička tehnologija koja je dio Windows medija frameworka. WMA sadrži četiri različita oduznačnika (kodeka, codec). Izvorni WMA oduznačnik, poznat jednostavno kao WMA, započet je kao natjecatelj tad omiljenom MP3-ju i RealAudio codecsu.
Personal tools